Rečnik (ne)poznatih pojmova u visokom obrazovanju

SEMESTAR je deo školske godine

Studije se organizuju i izvode u toku školske godine koja, po pravilu, počinje 1. oktobra i traje 12 kalendarskih meseci, tj. završava se 30. septembra. Školska godina je podeljena u dva semestra, zimski i letnji. Nastava se realizuje u svakom semestru u trajanju od 15 radnih nedelja. Preostalo vreme namenjeno je za druge vrste obaveza studenata, kao što je priprema i polaganje ispita. Bolonjskom deklaracijom uvedeno je da je svaki predmet, po pravilu, jednosemstralan, tj. da se predmet pohađa u toku 15 radnih nedelja, a zatim student pristupa polaganju. Na većini studijskih programa predmeti su jednosemestralni, ali se mogu naći i dvosemestralni predmeti i to, najčešće u slučajevima kada je obimnost gradiva velika.

OCENJIVANJE. Uspešnost studenta u savlađivanju pojedinog predmeta kontinuirano se prati tokom nastave i izražava se poenima, a ocena se utvrđuje na završnom ispitu. Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student može ostvariti najviše 100 poena. Studijskim programom utvrđuje se srazmera poena stečenih u predispitnim obavezama i na ispitu, pri čemu predispitne obaveze učestvuju sa najmanje 30, a najviše 70 poena. Uspeh studenta na ispitu izražava se ocenom od 5 do 10, prema sledećoj skali: od 51 do 60 poena ocena 6 (šest), od 61 do 70 poena ocena 7 (sedam), od 71 do 80 poena ocena 8 (osam), od 81 do 90 poena ocena 9 (devet), od 91 do 100 poena ocena 10 (deset). Ocena 5 nije prelazna i ne upisuje se u indeks.

KOLOKVIJUM je oblik provere znanja i veština studenta putem testa ili na neki drugi način. Spada u predispitne obaveze i vrednuje se odgovarajućim brojem poena. Najčešće postoji minimalan broj poena koje je potrebno ostvariti na kolovijumima kao uslov za izlazak na završni deo ispita.

SEMINARSKI RAD je samostalni rad studenta u kojem se pod vođstvom nastavnika/mentora obrađuje zadana ili samostalno izabrana tema. Tema rada može biti praktična ili teorijska. Najčešće je deo predispitnih obaveza. Cilj izrade seminarskog rada je da student pokaže sposobnost da samostalno rešava praktične i teorijske problema. Za uspešnu izradu seminarskog rada neophodno je da student savlada pravila akademskog pisanja i izlaganja problematike, s pravilnim citiranjem izvora. Posebno je važno da se prilikom pisanja svog rada pridržava etičkog kodeksa.

ISPIT je završni oblik provere znanja. Student polaže ispit neposredno po okončanju nastave iz određenog predmeta, a najkasnije do početka nastave iz tog predmeta u narednoj školskoj godini, na jednom od jezika na kojima se nastava izvodila. Studenta na ispitu ocenjuje predmetni nastavnik ili ispitna komisija.

KONSULTACIJE su termini koje je nastavnik ili saradnik na predmetu u obavezi da obezbedi studentima za pitanja koja se tiču realizacije predmeta. O termina za konsultacije svaki nastavnik/sardanik je dužan da obavesti studente. Konsultacije služe da studentu pomognu u savladavanju gradiva, izradi seminarskog, pripremi ispita...

KODEKS PROFESIONALNE ETIKE ili Kodeks o akademskom integritetu ima za cilj očuvanje dostojanstva profesije, očuvanje i unapređenje moralnih vrednosti akademske zajednice i uvažavanje vrednosti znanja. Kodeks ima i funkciju podizanja svesti o odgovornosti svih članova akademske zajednice (nastavnici, saradnici, istraživači, studenti i druga lica koja učestvuju u naučno-nastavnim aktivnostima). Saznajte više Kodeks o akademskom integritetu Univerziteta u Novom Sadu